ARONIJA - Aronia spp.(Photinia spp.)

Aronija je izuzetno ljekovita i korisna biljka, naziva se i namirnica budućnosti jer ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Proizvodi od ploda aronije su prepoznati kao namirnice koje podižu kvalitetu života. Aronija je odlicna za pomoc pri tegobama izazvanim: slabokrvnosti, tlakom, probavnim tegobama, migrenama, povišenim šecerom, također plod aronije, zbog svojih antioksidativnih svojstava, je odličan za ublažavanje stresa i sindroma kroničnog umora. U bivšem SSSR-u aronija je zbog sastojaka važnih za medicinu bila svrstana u ljekovito bilje. Tako se ona, naprimjer, koristila za proizvodnju vitaminskih tableta, ali i lijekova protiv kapilarnih toksikoza, gastritisa i krvarenja. Plodovi aronije pomažu i kod djecjih bolesti, bolesti jetre i žuci, upala želuca, alergija, kožnih bolesti, a ublažavaju i posljedice zracenja. Zanimljiv je podatak da su nakon černobilske nesreće ishranom plodovima aronije ublažavali probleme izazvane zračenjem. Nadalje, plodovi aronije prerađuju se u sušeno voće, koje je bogato aktivnim tvarima vitamina P. 

Izgled biljke: Aronija spada u porodicu ruža. U prirodi, aronija je listopadni grm, visine 2-3 metra i 2,5 metra širine.

Uslovi i načini gajenja: Aronija ima, u odnosu na druge voćne vrste, skromnije zahtjeve u pogledu kvalitetezemljišta i položaja sadnje, no ipak s ispravnom pomotehnikom osiguravamo kvalitetniji i bolji urod. Aronija dobro podnosi teža tla i tla višom razinom podzemne vode, gdje druge vrste voća, poput jabuka i višanja, ne uspijevaju. Pri sadnji aronije jedino treba izbjegavati ekstremno suha, pješčana tla i zasjenjena mjesta. Mraz gotovo uopće ne može naškoditi stabljici i cvijetu aronije. Ozbiljna oštećenja od smrzavanja mogu se očekivati tek pri temperaturama od -23°C početkom zime i na -30°C sredinom zime. Aronija je biljka koja se dosta dobro prilagođava različitim tipovima tla, no treba napomenuti da ćemo na kvalitetnijem i bogatijem tlu imati sigurniji i veći prinos.

Optimalan pH je između 5.5 i 7. Za pravilan rast i razvoj tokom godine, aroniji treba osigurati od 500-600 mm/m². Ovu količinu oborina, no nažalost najčešće nepravilno raspoređenu imamo na području čitave Hrvatske pa se preporučuje navodnjavanje tijekom ljetnih mjeseci. Navodnjavanje je preporučljivo i zbog utjecaja visoke temperature na raniju zriobu i oporost plodova. Poželjno je da mjesto sadnje ima južnu ekspoziciju (izrazito heliofilna biljka) i dobru cirkulaciju zraka.

Obrada zemljišta: Aronija najbolje uspijeva na strukturnom tlu, dobre opskrbljenosti organskim tvarima. S pripremom zemljišta trebalo bi krenuti godinu dana prije sadnje, kako bi se povećao sadržaj organske tvari, ispravila moguća neodgovarajuća reakcija tla, suzbili problematični korovi, a površina dovela u optimalno stanje za sadnju. Na površinama planiranim za organsku proizvodnju suzbijanje korova treba početi 2–3 godine prije sadnje i to sjetvom kultura za zelenu gnojidbu, koje obogaćuju zemljište organskim tvarima i poboljšavaju strukturu zemljišta i višekratnim mehaničkim uništavanjem korova.

Ukoliko je moguće, ovim metodama suzbijanja korova možemo i dodati hemijsko suzbijanje, herbicidima širokog spektra djelovanja (herbicidi na osnovi a.t. glifosat). Nakon sadnje aronije cilj je, u naredne dvije do tri godine, postići maksimalni vegetativni porast te osigurati preduvjete za redovne prinose. Međuredni prostor potrebno je prve dvije do tri godine plitko obrađivati, a tek poslije zatravniti s travnom smjesom koja se koristi u voćarstvu.

Đubrenje: Uz pripremu zemljišta za sadnju jedan od preduvjeta za redovite prinose je i meliorativno đubrenje. Za tačnu preporuku potrebno je napraviti analizu zemljišta, no orijentacijska gnojidba je: 25 - 30 t/ha stajnjaka; 200 - 300 kg/ha P₂O₅; 100 - 200 kg/ha K₂0.

Sadnja: Razmak sadnica zavisi o načinu uzgoja tj. kod plantaža na kojima je planirana mehanizirana berba, da bi se omogućio prolaz traktora i priključnog berača, treba voditi računa o razmaku između redova, a razmaku redu treba podesiti tako da se omogući najbolja učinkovitost branja. Ako se radi o plantažama gdje je planirana ručna berba preporučuje se razmak od 3,5 m x 1,5 m. Ukupan broj sadnica za jedan hektar računa se po formuli: 10.000 m2/(razmak između redova x razmak u redu). Bitan faktor pri planiranju plantaže je orijentacija i dužina redova. Najbolja osvijetljenost i prozračnost grma osigurava se sadnjom redova u pravcu sjever-jug. Ako je planirana mehanizirana berba, dužina reda ne predstavlja ograničavajući faktor, no ipak, zbog bolje organizacije berbe iskustva su pokazala da je bolje ostaviti prolaz od 5 – 6 metara na svakih 200 metara dužine.

Način sadnje aronije je isti kao i kod ostalih sadnica voća tj. potrebno je razmjeravanje parcele i označavanje redova i mjesta sadnje, kopanje jama, priprema sadnica te na kraju sama sadnja. Sadnicu aronije potrebno je posaditi nešto dublje od visine do koje je rasla u rasadniku.

Njega usjeva: Formiranje uzgojnog oblika počinjemo nakon sadnje orezivanjem tek posađenih sadnica na 2-3 pupa. Grm aronije, da bi ostvario puni potencijal rodnosti, treba imati 15 do 25 rodnih izboja. Slično kao kod jabuke ili kruške, cvjetni pupovi aronije pojavljuju se na različitim vrstama grančica (vrhovi jednogodišnjih mladica i na kratkim rodnim grančicama). Zametanje cvjetnih pupova je najbolje na izbojima koji se nalaze na vanjskom dijelu krošnje tj. na dijelu grma koji dobiva dovoljno svijetla, zbog toga je potrebno rezidbom grma spriječiti zasjenjivanje unutarnjeg dijela krošnje. Vijek korištenja plantaže aronije je dvadesetak godina, ali i nakon toga perioda možemo obaviti rezidbu do osnove grma i potpuno obnoviti voćnjak.

Đubrenje: Ako smo obavili meliorativno đubrenje prve i druge godine potrebno je dodati samo azotno đubrivo i to 20-ak grama čistog azota po biljci. Narednih godina preporučuje se prihrana s 100 kg N/ha. Ovu količinu đubriva treba rasporediti i primijeniti u dva navrata, dvije trećine ukupnog azota prije kretanja vegetacije u proljeće, a preostalu trećinu dodati nakon cvatnje. Fosforna i kalijeva đubriva potrebno je dodati u jesen ili rano proljeće prilikom obrade pojasa oko grma (30 – 60 kg/ha P₂O₅ i 100-120 kg K₂0).

U ekološkom uzgoju može se koristiti stajsko gnojivo, kompost ili gotova organska gnojiva kao npr. Delta Stalaticco, Hortyflor, Plantella, Fertidung i dr., a potrebno ih je dozirati prema uputi proizvođača. Odličan kvaliteta i prinos ploda postignut je na plantažama gdje je moguća fertirigacija (istovremeno navodnjavanje i prihranjivanje).

Berba: Plodovi dozrijevaju u vremenu od početka do sredine augusta. Budući da svi plodovi najčešće dozrijevaju u isto vrijeme, potrebna je samo jedna berba. Zreli plodovi ne opadaju s grma, a mogu ostati na grmu i preko dvadeset dana, a da ne dođe do opadanja kvalitete. Na plantažama bez navodnjavanja, naročito u sušnim godinama, treba voditi računa da ne dođe do dehidracije ploda. Pokazatelj optimalnog vremena berbe je količina suhe tvari u plodu, tj berbu bi trebalo obaviti kada refraktometrom očitamo vrijednost suhe tvari od 20- 22%. Na većim plantažama uobičajena je mašinska berba, a učinak radne mašine se kreće oko 0,2 ha/sat.

Prerada: Zbog svojih pozitivnih svojstava lista proizvoda od aronije je zaista dugačka. Pokušati ćemo spomenuti samo neke vidove prerade i proizvode od aronije. Za razliku od ostaloga voća, aronija nam omogućuje produženu berbu od čak dvadesetak dana pri čemu ne dolazi do opadanja kvalitete ploda. Nakon berbe plodove aronije možemo kratkoročno uskladištiti u ambalaži koja se inače koristi u voćarstvu (box palete, plastične ili kartonske kutije, plitice itd.). Ako se plodovi ne prerađuju odmah poslije berbe, mogu se zamrznuti tako sačuvati do prerade. Kod običnog uskladištenja pri 15 - 25°C i 80 % relativne vlažnosti zraka zreli plodovi mogu se održati dva tjedna, a na temperaturi od 2°C, čak tri do četiri mjeseca. Pri čuvanju na niskim temperatura dolazi biokemijskih promjena u plodu tj. smanjuje se količina tanina, a povećava količina šećera pa plodovi postaju ukusniji. Ovisno o načinu sadnje moguće je ostvariti urod od oko 8 – 12 t/ha.

Predviđeni vijek plantaže aronije se procjenjuje oko 20 godina. Plodovi imaju trpak okus no moguće ih je i prodavati u svježem stanju. Većina ploda u svijetu se koristi u industriji sokova. Sok je tamno crvene boje i opora je okusa. Iskoristivost ploda aronije za sok je visokih 75 – 80 %, što možemo i povećati za 6 %, ako plodovi prije cijeđenja smrznu neko vrijeme na -5°C. Prerađivačka industrija veoma cijeni sok aronije kao prirodno sredstvo za bojenje, budući da je tamnocrvena i crna boja vidljiva i nakon stostrukog razrjeđenja. S druge strane, sokom aronije može se popraviti ukus i boja drugih sokova. Osim čistoga soka, proizvodi aronije u tekućem stanju su još i miješani sok, nektar, koncentrat, sirup i osvježavajuća pića. Također se sve više prepoznaje vrijednost aronije za čajeve, punjenje karamela, čokoladnih bombona, za proizvodnju kandiranog voća i sladoleda. Od jednoga kilograma plodova aronije može se dobiti do 320 g obojene tvari antocijana. Za bojenje namirnica može se koristiti i ekstrakt dobiven iz ostataka nakon prešanja voća. Plodovi se mogu na mnogo načina koristiti i u vlastitoj kuhinji, ponajprije miješanjem s drugim voćem. Zbog visokog sadržaja pektina u plodu ( oko 0.75% ) aronija je odlična za pekmez i marmelade. Od aronije možemo spravljati žele i čokolade, sokove, likere, jogurt, desertna vina, rakiju. U kuhinji se koriste pasirane aronije za pripremanje voćnog umaka za jela od divljači.