U polju
Nastavlja se prihrana ozimih usjeva dušičnim ili kompleksnim mineralnim gnojivima. To je mjesec intenzivnih priprema i sjetve jarih kultura - jare pšenice, zobi, raži i ječma. U usjev ozime pšenice i ozimog ječma usijava se crvena djetelina. Sredinom mjeseca počinje sjetva šećerne repe, pa jare grahorice, jaroga stočnoga graška, jare uljane repice i stočnih repa. Rana sjetva tih jarina ne smije uslijediti u travnju jer bitno smanjuje prirod. Nabavljaju se sjeme i zaštitna sredstva za kulture koje se siju u travnju i svibnju. Uzimaju se uzorci za kemijsku analizu tla i za potrebe proljetne sjetve.

U štali
Stoka se nakon zimske hranidbe treba dovesti u dobru kondiciju, posebnu pažnju posvetiti izbalansiranoj prehrani. Ne puštati na ispašu i čuvati od prehlade jer se počinju linjati.

U voćnjaku
U voćnjaku je vrijeme tretiranja bresaka nekim bakrenim sredstvom protiv kovrčavosti lišća. I dalje se obavlja rez radi uređenja voćnjaka. Sade se nove voćke, a stare se prihranjuju.

U bašti
U zaštićeni prostor siju se rajčica, paprika, patlidžan, rani kupus, kelj, cvjetača, brokula, korabica, celer, salata, poriluk, njeguje se sijano i sađeno povrće u veljači u zaštićenom i otvorenom prostoru. Predsjetveno se priprema tlo za sjetvu i sadnju povrća. Provodi se zaštita povrća od bolesti i štetnika. Na otvorenom prostoru siju se: bob-mahunar, cikla, mrkva, peršin, šparga, crni korijen, grašak, pastrnjak, rotkva, rotkvica, špinat, blitva. Na otvorenom polju sade se kupus, kelj, salata, artičoka, šparga.

U vrtu
U Vrtu se počinje s uništavanjem korova kemijskim sredstvima ili mehanički. Sade se ukrasno drveće i grmlje. Režu se ruže i ukrasno grmlje.

U skladištu
Provjeriti ima li rupica na kukuruzu i pšenici ili se vide moljci odnosno žišci.

Gnojidba
Pravo je vrijeme za prvu prihranu svih ozimih usjeva: pšenice, ozimog ječma, raži, uljane repice, te gnojidbe travnjaka koji nisu gnojeni u veljači. Prva prihrana pšenice može se obaviti sa 100-150 kg/ha KAN-a ili AN-a ili sa 100 kg/ha UREE ili 100 l/ha UAN-a. Također, ova prva prihrana može se obaviti i sa 200 - 300 kg/ha NPK 20-10-10 ili NPK 15-15-15, ako ujesen nije primijenjena dovoljna količina fosfora i kalija. Prihrana ozimih usjeva, bez obzira na fazu razvoja, obavlja se za suha vremena kad se prosječne dnevne temperature ustale na više od 10° C, i započne intenzivniji proljetni rast i razvoj svih ozimih kultura.
U vinogradima i voćnjacima također se obavlja prihrana sa 150 kg/ha UREE ili 200 kg/ha NPK 15-15-15. Za gnojidbu povrća treba nabaviti NPK 5-20-30 S ili NPK 7-20-30 i UREU.